Hrvatsko planinarsko društvo Ante Bedalov

English

Upoznajmo bisere Dalmacije - Tvrđava Klis

Utvrda Klis spada među najvažnije utvrde na prostoru Hrvatske. Kroz povijest je imala izuzetno važnu stratešku ulogu. Danas ima značajnu ulogu u razvoju turizma.

Na visokoj stijeni nedaleko od Splita, koja je svojom čudnovatom ljepotom privlačila ljude od najranije prošlosti, stoljećima je građena utvrda visokih zidina koje osvajači nikada nisu uspjeli porušiti, iako su je neki ipak uspjeli osvojiti. Tko danas dođe i popne se na njezine zidine, osjeća se gospodarom ljepote što se pruža naokolo. Ona plijeni pažnju svojim tajnama i pričama o čuvarima, braniteljima, ali i osvajačima.

Zidine iz ilirskih vremena

Teško je točno odgonetnuti godinu kada su je prvi graditelji počeli graditi. Zna se da najstarije zidine potječu iz ilirskih vremena. Oni su pod njezinim zidinama dugo branili vlastitu slobodu opirući se napadima Rimljana. Na kraju u tome nisu uspjeli.

Rimljani su im uzeli utvrdu i pretvorili je u još moćniju. Iz nje su imali potpunu kontrolu cijelog srednjodalmatinskog područja. Ispod nje je prolazila cesta koja je povezivala Salonu i unutrašnjost moćnog Carstva. Jedna carstva propadaju, a nastaju nova. Tako je propalo i veliko Rimsko Carstvo, a utvrda je ostala dočekati Hrvate.

U njoj je sredinom 9. stoljeća knez Trpimir imao svoj dvor. Ona je na taj način jedno vrijeme bila prijestolnica hrvatske države. Koliki je ugled imao knez Trpimir u tadašnjoj Europi, govori i podatak da je 846. godine kod njega, u kliškoj utvrdi, našao utočište poznati saski teolog Gottschalk koji je bio protjeran iz Franačke. Poslije su se mijenjali gospodari utvrde. Jedno vrijeme je bila u vlasništvu mađarskih kraljeva.

U njoj je nakon poraza od Tatara u 13. stoljeću utočište našao i kralj Bela IV. Njome su ponosito vladali i knezovi Šubići. Gospodar joj je bio i bosanski kralj Tvrtko I. Nakon njega izmjenjivali su se razni kliški knezovi i zapovjednici. I Turci su je pod svaku cijenu htjeli osvojiti. Najviše je legendi i priča vezano upravo za to razdoblje. Braneći utvrdu od turskih napada, najviše se junaštvom istaknuo kliški knez i kapetan Petar Kružić sa svojim uskocima.

Uspješno je to činio više od dvadeset godina iako često prepušten sam sebi. U zimu 1537. godine kada su Turci po tko zna koji put ponovno pokušali osvojiti utvrdu, morao je otići po pomoć koju mu je obećao kralj Ferdinand I. Habsburški. Vratio se na blagdan sv. Grgura i s tri tisuće vojnika iskrcao se u solinskoj luci.

Kada su krenuli prema Klisu, upali su u tursku zasjedu, a vojnici koje je doveo nisu pružili ni približno hrabar otpor kakav je Kružić očekivao te su počeli bježati natrag prema brodovima u solinskoj luci. U panici i metežu koji je nastao nastradao je i Petar Kružić. Turci su njegovu odsječenu glavu nabili na koplje i odnijeli je pokazati kliškim uskocima koji su nakon toga napustili klišku utvrdu i povukli se u Senj.

Turci su više od sto godina bili gospodari utvrde koju su dodatno ojačali novim kulama kako bi postala siguran centar sandžaka. Mlečani su klišku utvrdu oduzeli Turcima za vrijeme Kandijskog rata. I za njih je imala golemo strateško značenje, pa su je i oni popravljali i dograđivali. Jedno je vrijeme bila i pod austrijskom, odnosno francuskom upravom. U dvadesetom stoljeću gubi vojnu važnost i sve više propada.

Danas može imati važnu ulogu u razvoju turizma svjedočeći o burnim vremenima kroz koja je prolazila. Uspješno je prkosila raznim osvajačima, buri i suncu, da bi danas djelovala zadivljujuće stojeći kao nasukana lađa na visoke hridi nekog već odavno iščezlog mora. Pitate se kako je netko uopće mogao osvojiti tako moćnu utvrdu.

No osvajači su je uspijevali osvojiti tek nakon dugotrajnih opsada kada bi braniteljima ponestalo hrane, municije ili vode. Danas je osvajaju turisti. Kupnjom ulaznice nakratko postaju njezini gospodari, naoružani tek fotoaparatom u želji da zabilježe njezinu ljepotu, ljepotu pogleda s njezinih zidina, a misao koja im ostaje u sjećanju je: “Teško Klisu na kamenu, a kamenu jer je Klis na njemu“



Izvor: Slobodna Dalmacija

Piše: Bože Ujević (S.Dalmacija, 14.12.2009.)

Kontakt podaci

  • Adresa: Brce 31, Kaštel Kambelovac
  • Mobitel: 091 / 201-7254
  • Mobitel: 099 / 234-0136
  • E-mail: hpd.antebedalov@gmail.com

Na webu