Hrvatsko planinarsko društvo Ante Bedalov

English

Dragutin Brahm

Dragutin Brahm (Zagreb, 26. kolovoza 1909. – Starigrad 27. lipnja 1938.) je bio hrvatski planinar, koji je poginuo u pokušaju penjanja na najvišu hrvatsku stijenu, Anića kuk (712 m) u području NP Paklenica, i tako postao prva osoba smrtno stradala osoba u povijesti hrvatskog planinarstva. Prije pogibije u stijeni Anića kuka uspješno se okušao u sjevernoj triglavskoj stijeni i uspeo se na Grossglockner.

Na drugu obljetincu njegove smrti planinari Marijan Dragman i Drago Brezovečki uspjeli su se popeti po stijeni i rutu su nazvali u čast Brahma.

Brahmov smjer

Četiri mlada planinara-športaša koncem mjeseca juna krenuli su iz Zagreba vlakom do Gračaca, odavde autom do Obrovca i lađom do Starog Grada. jedan od njih, Drago Brahm, je još istoga dana otišao u Paklenicu i razgledao si Anićev Kuk, kojega si je postavio za svoj sutrašnji penjački zadatak.
Drugi dan u 3 sata ujutro krenuli su sva četvorica u Paklenicu.

Kada su međutim došli pod Anićev kuk, sva tri Brahmova pratioca su odbili da se penju na njega. Kako je međutim sam Brahm htio krenuti na penjanje, pošao je s njim na penjanje, bojeći se pustiti ga samog, Ladislav Makovac. Odmah na početku penjanja naišli su na vrlo velike poteškoće, radi kojih je Makovac Brahma opetovano opominjao i molio da napuste penjanje i da se vrate, no Brahm na to nije nikako htio pristati, pa su s penjanjem nastavili. U toku od 6 sati mučnoga penjanja napredovali su svega 300 metara.

Nakon 6 sati t.j. u 9 sati mučnoga penjanja je zapelo. Na jednoj maloj polici Makovac se osigurao klinovima i užetom, a Brahm je nastavio s penjanjem. Osam metara više Brahm je htio da zabije klin u stijenu. Po svoj je prilici za to vrijeme držao jednom rukom kamen, koji je morao popustit, jer je nenadano s te visine pao na policu pokraj Makovca bez riječi i glasa.

Makovac se je silno prestrašio. Čas prije osjetio je Makovac doduše da se nešto događa, jer se je uže napelo, a u tom času zarezalo Makovčev dlan, kroz koji je prošlo strjelovitom brzinom, nije si mislio, da će se dogoditi ono o čemu se nije nadao. Čim je Makovac opazio Brahma pokraj sebe, upitao ga je, što se dogodilo, ali mu Brahm nije odgovorio ni riječi. Odmah mu je popipao bilo i srce i užasnuo se, kaj je ustanovio da je Brahmovo srce prestalo raditi. Iz priručne apoteke izvadio je Makovac eter i njima stao trljati Brahmovo čelo.

Još uvijek nije Makovac vjerovao da je Brahm mrtav, još se je nadao da će ga prizvati k svijesti. Ali kada je trljanjem pomaknuo s glave Brahmov šešir, opazio je na glavi dosta veliku udubinu. Momenat je bio užasan. Makovac je vidio da Brahmu nema pomoći, pa je javio drugovima podno stijene da smjesta odu u Starigrad po ekspediciju za spasavanje, jer je Drago mrtav. Brahm je visio na užetu, o klin, kojim se je u stijeni prije pada osigurao. Mjegovo je tijelo došlo na polici u položaj čučnja, sa sagnutom glavom, pa ga je Makovac položio.

Do smrtnog udarca, po mišljenju Makovca došlo je uslijed toga što je kamen, o koji se je Brahm uhvatio, ispao iz stijene pa ga je udario po glavi ili je opet glavom Brahm udario u pećinu za vrijeme pada. U Starigrad-Paklenicu došao je Loewy.

Tamo je ovaj u Velebitu jedinstveni slučaj prijavio žandarmeriji, koja je smjesta organizirala pomoćnu ekspediciju. Više ljudi, opremljenih ribarskim užetima od preko 300 metara, pošlo je sa natovarenom mazgom na mjesto nesreće. Akcija je započela s velikim poteškoćama i svršila neuspjehom. Seljani su pokušali zabaciti uže s protivne stijene, što im zbog grmlja i pretvrdog ribarskog užeta nikako nije uspjevalo.

Nije preostalo drugo nego da mrtvog druga spušta niz stijenu sam Makovac. Na polici je bilo veoma malo prostora, tako da je sa velikom mukom obavio Makovac pripremu za spuštanje Brahma. Unatoč najpomnijeg nastojanja da mu to uspije, da bude katastrofa još tragičnija, dogodilo se je nešto neočekivanoga, Brahmovo tijelo se je nenadano s police poskliznulo i palo u dubinu 300 metara. Pravo čudo da je pri tom ostao Makovac živ, jer je malo trebalo da nije i on nastradao. Svi su priskočili do Brahma, stavili ga u pokrivače i prenijeli ga u Starigrad.

Kroz to je vrijeme trajalo spasavanje Makovca. Zapravo se on morao sam spasavati, jer druge pomoći nije bilo. Jedan od drugova ostao je pod stijenom i iz daljine mu dovikivao, kojim pravcem podesnije da se spušta pa je na taj način nakon dugotrajnog napora uspjelo Makovcu da sretno siđe na podnožje ove zlokobne stijene.


(Citat je doslovno prenesen iz “Novosti” od 1. jula 1938. godine).

Kontakt podaci

  • Adresa: Brce 31, Kaštel Kambelovac
  • Mobitel: 091 / 201-7254
  • Mobitel: 099 / 234-0136
  • E-mail: hpd.antebedalov@gmail.com

Na webu