Planina Kozjak se proteže od Kliškog lanca, što Kozjak dijeli od Mosora, i dalje u zapadnom smjeru oko 16 km sve do prijevoja Malačka. Njegova je južna padina vrlo strma i klisurasta, a sjeverni kameniti obronci postupno prelaze u valovitu visoravan Dalmatinske zagore.

S južne strane Kozjaka prevladava mediteranska flora, dok na sjevernim obroncima prevladava submediteranska flora.

U rimsko doba na ovoj goloj planini prevladavalo je obilje šuma. Dokaz o tome jest uklesani lik boga Silvana – zaštitnika pašnjaka i šuma, koji se nalazi iznad tupinoloma tvornice Sv. Juraj, zapadno od Tomića tora, a sjeveroistočno od Kaštel Sućurca. Reljef ilirskog boga Silvana je izravno uklesan u liticu, ukupno širine 1 m, a visine 0,5 m.

S južnih padina Kozjaka se pruža prekrasan pogled na sedam Kaštela, Split, Marjan, Trogir te brojne otoke koji krase našu obalu: Brać, Hvar, Šolta… Temeljnu karakteristiku planini daje njena gotovo neprekinuta stijena uzduž cijele planine, visine 50 – 250 m.

Cijeli Kozjak je isprepleten dobro označenim planinarskim stazama, a ima i četiri planinarska doma.

Prema najvišim vrhovima Kozak bismo mogli podijeliti na tri dijela:

– zapadni s vrhom Sv. Ivan Biranj i pl. domom Malačka.

– središnji s vrhom Sv. Luka i pl. kućama Putalj i pod Koludrom

– istočni s vrhom Sv. Juraj i s klinčanim putem kroz stijenu do vrha.

Najviši vrh ovog primorskog Kozjaka je Sv. Luka ili Kozjak (779 m) na istoku grebena iznad Kaštel Gomilice.

Najznačajniji vrhovi

Veli vrj, 779 m
Sv. Jure, 676 m
Biranj, 631 m